NENAD FOGEL: USKORO VERSKO – KULTURNI CENTAR U ZEMUNSKOJ SINAGOGI

15. april 2022.

Opštinska Komisija za sprovođenje postupka Javnog konkursa za finansiranje i sufinansiranje programa i projekata u oblasti kulture iz budžeta Gradske opštine Zemun za 2022. godinu ocenila je poduhvat ”Dve sinagoge u Zemunu” Jevrejske opštine Zemun kao izuzetan i za njegovu realizaciju dodelila odgovarajuća sredstva.

 

 

Razgovarali smo s tim povodom sa predsednikom Jevrejske opštine Zemun Nenadom Fogelom, jer je JOZ nosilac ovog projekta.

Vrlo malo znamo o jevrejskim praznicima, a bliži se Pasha – verujemo da bi čitaocima bilo zanimljivo da nas uputite u simboliku i običaje jednog od najvažnijih perioda u godini za sve Jevreje.

Jevreji radije koriste reč Pesah, a praznik koji se inače slavi 14. dana prolećnog nisana – po prvom mesecu biblijske godine u jevrejskom kalendaru, ove godine pada od 15. do 23. aprila. On označava izlazak iz misirskog ropstva i oslobođenje i pandam je hrišćanskom Vasksrenju.

Jedan od običaja koji pamtim iz ranog detinjstva je takođe sličan hrišćanskom – jaja se kuvaju u začinima da budu aromatična i što duže, čak i 24 i 48 sati, a pashalna trpeza je prolećna, od gorkih trava i priloga. Naravno, drži se i praznična služba u našim sinagogama.

Koliko daleko u prošlost sežu tragovi prvog doseljavanja Jevreja u Zemun?

Naš projekat se upravo naslanja na rukopis moga oca Danila Fogela iz 2002. godine ”Jevrejska zajednica u Zemunu- hronika 1739-1945”, koji je objavila JOZ, a njen autor nagrađen drugom nagradom 45. konkursa Saveza jevrejskih opština Jugoslavije. U svojoj hronici naseljavanja, autor iz  dostupnih arhiva i dokumentacione građe nalazi podatak da su se prvi Jevreji nastanili u Zemunu u prvoj polovini 18. veka, 1739. godine.

 

Bitno je napomenuti da su Jevreji – Sefardi i Aškenazi, prvi iz Portugalije i Španije, koji su govorili ladino jezikom i drugi preko nemačkih zemalja, koji su se služili jidišom, u Zemunu uspostavili retke i jedinstveno dobre međusobne odnose. Družili su se, sarađivali, čak i ženili i udavali među sobom, a imaju i zajedničko Jevrejsko groblje u Zemunu, što je inače ravno čudu.

U Beogradu je situacija bila drugačija, te su na Novom groblju Aškenazi sahranjivani na svom delu, dok su se preko puta odvojeno upokojavali Sefardi.

U takvom ambijentu su gradili zajednicu sa Zemuncima i značajno uticali na kulturu, trgovinu, administraciju, kao i raznolikost verskog života.

Ipak su Aškenazi imali svoju, a Sefardi drugu sinagogu u Zemunu?

Stanje je bilo takvo da su Aškenazi bili brojniji i pre Sefarda izgradili sinagogu, za čije osvećenje postoji povelja iz 1863. godine, dok je Sefardska izgrađena 1873.  U međuvremenu su se zajedno molili u Aškenaskoj.

Pored izaslanika cara Franje Josifa Prvog polaganju kamena temeljca Sefardske sinagoge prisustvovali su i predsednik Magistrata, predsednik regionalne sefardske zajednice Isak Alkalaj i predsedništvo Jevrejske opštine Zemun…Velelepno zdanje u mavarskom stilu izgrađeno je po planovima Josifa Marksa.

 

 

 

I Aškenazi i Sefardi su zajednički upravljali i Pogrebnim društvom. O svemu ovome postoji sačuvana dokumentacija.

A onda je došla ratna 1941. godina i početak užasnog stradanja zemunskih Jevreja u logorima Zemun Jasenovac i Stara Gradiška. Od 650 članova naše zajednice, koliko ih je bilo uoči Drugog svetskog rata, preživelo je jedva pedesetak, a kako su Aškenazi bili brojniji, iz logora se vratilo njih 213. Treba ovde napomenuti da Zemun od 139 pravednika među narodima u Srbiji, koji su pomagali i krili Jevreje ima dva: Martinu Levec i Antuna Benčevića. I tada je u savezničkom bombardovanju 1944. godine pogođena sefardska sinagoga, koja je razgrađena ciglu po ciglu, srušena, a na njeno mesto izgrađena – stambena zgrada. Preživeli Sefardi verske obrede i običaje obavljali su u aškenaskoj sinagogi, do 1962. godine, kada su zbog siromaštva preostali Jevreji za mali novac prodali zgradu Opštini Zemun.

Tek 2020. godine Aškenaska sinagoga je sudskim pravosnažnim rešenjem vraćena vlasnicima, s obavezom poštovanja ugovorne obaveze prema zakupcu, koja uskoro ističe. Tada će se, posle 70 godina, u pravom smislu te reči Jevrejskoj opštini Zemun vratiti 300 kvadrata sakralnog zdanja sa nešto više od šest ari placa, idealnog za versko –  kulturni centar, ukoliko i kad nam materijalne prilike to budu dozvolile.

 

 

Zdanje u neoromanskom stilu ima ravnu tavanicu ukrašenu ornamentima, sačuvane su i dve tablice sa deset Božjih zapovesti, a u njoj je služio Jehuda Alkalaj, sefardski rabin, pisac i veroučitelj, po kome nosi ime ulica u kojoj se sinagoga nalazi. Sačuvana je originalna Tora, sto, sveti orman, parohe (zavese) i moći ćemo da održavamo svoje verske obrede i držimo se tradicije.

Koliko će vam projekat ”Dve sinagoge u Zemunu” biti od koristi u budućem versko – kulturnom centru?

Za prvu ruku planiramo da podstaknemo i angažujemo sve one koji su sačuvali dokumentaciju, fotografije, predmete iz vremena dok je  Sefardska sinagoga bila otvorena, i da združimo sve što se može pronaći o dvema sinagogama, što ćemo potom prikazati na izložbi, a može se naći i u koricama knjige. Pred nama je veliki posao vezan za istraživanje brojnih arhiva koji kriju do sada nepoznate činjenice.

U ovom poslu ćemo imati i stručne saradnike istoričara umetnosti Aleksandru Dabižić i arhitektu i člana naše Uprave Aleksandra Nećaka.

 

 

Prigodnom izložbom o istorijatu zemunskih sinagoga želimo da pripremimo javnost za početak rada budućeg ”Versko kulturnog centra”, koji će biti smešten u aškenaskoj sinagogi, vraćenoj Jevrejskoj zajednici u Zemunu. A onda ćemo u njoj održavati sem verskih rituala i večeri posvećene muzičkoj tradiciji i stvaralaštvu, izložbe, kao i promocije vrednih književnih dela za sve građane koji vole ove sadržaje.